FRANC KAFKA
PRIVATNI ZIVOT
Berlin je odigrao veliku ulogu u Kafkinom privatnom životu. Iz
Berlina su
dolazile i Felice Bauer i Margarethe Bloch, a sam Kafka je tamo krako i živio
dok je bio u vezi s Dorom Diamant.
Prema Brodu, Kafku je konstantno "mučila" seksualna požuda. Kao odrasla osoba,
često je posvećivao bordele, a zanimala ga je i pornografija. Uz sve to, tokom
života je spavao s mnogo žena. Prva Kafkina vjerenica je bila
Felice Bauer. Dana 13. avgusta 1912., Kafka je
upoznao Felice Bauer, Brodovu rođakinju, koja je radila u Berlinu kao
predstavnica jedne diktafonske kompanije. Sedam dana nakon upoznavanja u domu
Brodovih, Kafka je napisao u svoj dnevnik:
Gospođica FB. Kod Broda sam stigao 13. kolovoza, ona je sjedila za stolom. Nisam
uopšte bio željan saznati ko je ona, već sam je odmah uzeo zdravo za gotovo.
Koščato, prazno lice koje je otvoreno pokazivalo svoju praznoću. Goli vrat.
Nabačena bluza. Izgledala je jako domicilno u svojoj haljini iako, kako se
ispostavilo, uopšte nije bila takva. (Promatrajući je ovako detaljno, pomalo se
otuđujem od nje ...) Skoro slomljen nos. Plava, nekako ravna, neatraktivna kosa,
snažna brada. Kada sam sjedao, dobro sam je pogledao po prvi puta, dok sam sjeo,
već sam imao nesalomljivo mišljenje o njoj.
Nedugo nakon ovoga, Kafka je u samo jednoj noći napisao priču "Presuda", a u
plodnom periodu je radio na svom romanu Amerika i na pripovijetci "Preobražaj".
Kafka i Felice Bauer su, tokom sljedećih pet godina, komunicirali uglavnom preko
pisama, povremeno su se viđali i dva su se puta zaručili. Druge zaruke, Kafka je
prekinuo 1917. kada je obolio od tuberkuloze. Kafkina opsežna pisma izdana su
kao zbirka Pisma Felice; njezina pisma nisu preživjela. Biografi Reiner Stach i
James Hawes tvrde kako je Kafka, oko 1920., bio zaručen i treći put, za Julie
Wohryzek, siromašnu i neobrazovanu hotelsku sobaricu.
Stach i Brod također navode kako je Kafka, dok je poznavao Felice Bauer, imao
aferu s njezinom prijateljicom, Margarethe "Grete" Bloch, Židovkom iz Berlina.
Brod također tvrdi kako je Blochova rodila Kafkina sina, iako ovaj nikada nije
saznao za dijete. Dječak, čije je ime nepoznato, rođen je ili 1914. ili 1915. te
je umro u Münchenu 1921. godine. Ipak, Kafkin biograf Peter-André Alt tvrdi da,
iako Blochova jest imala sina, Kafka nije otac jer par nikada nije bio intiman.
Stach također tvrdi kako Kafka nije imao djece.
U avgustu 1917., Kafki je dijagnozirana tuberkuloza, nakon čega je nekoliko
mjeseci boravio u selu Zürau, gdje je njegova sestra Ottla radila na farmi sa
svojim šurjakom Hermannom. Tamo mu je bilo jako ugodno te je kasnije to opisao
kao vjerovatno najbolji period svoga života, vjerovatno zato što nije imao
nikakvih obaveza. Pisao je dnevnike i oktave. Iz tih je bilješki Kafka uspio
izvući 109 numeriranih komada teksta na Zettelu, komadu papira bez nekog reda.
Oni su izdani kao zbirka Razmišljanja o Grijehu, Nadi, Patnji i Pravom putu (na
njemačkom izdano kao Die Zürauer Aphorismen oder Betrachtungen über Sünde,
Hoffnung, Leid und den wahren Weg).
Godine 1920., Kafka je započeo vezu s češkom novinarskom i spisateljicom,
Milenom Jesenskom. Kafkina pisma njoj kasnije su izdana kao Pisma Mileni.Umrla
je od tuberkuloze. Tokom
odmora u julu 1923., kojeg je proveo u mjestu Graal-Müritz na Baltiku, Kafka je
upoznao Doru Diamant, dvadesetpetogodišnju odgajateljicu iz ortodoksne židovske
obitelji. Kafka se, nadajući se da će se tako osloboditi obiteljskog utjecaja i
moći pisati, nakratko preselio u Berlin, gdje je živio s Dorom. Postala mu je
ljubavnica i zainteresirala ga za Talmud.U tom je periodu radio na četiri priče
koje su trebale biti objavljene pod naslovom Umjetnik gladovanja.
SMRT
Kafkina tuberkuloza grkljana pogoršala se u martu 1924. godine te se morao
vratiti iz Berlina u Prag, gdje su se za njega brinuli članovi porodice, posebno
sestra Ottla. Dana 10. aprila 1924. otišao je u sanatorij doktora Hoffmanna u
Kierlingu, pokraj Beča, gdje je i umro 3. maja 1924. godine. Čini se kako je
uzrok smrti bilo gladovanje - bol u grlu bila je, očito, toliko snažna da Kafka
nije mogao jesti, a kako tada još uvijek nisu postojale druge metode hranjenja,
nije postojalo načina da ga se nahrani. Tijelo mu je prenešeno natrag u
Prag,
gdje je pokopan 11. maja 1924. na Novom židovskom groblju u četvrti Žižkov.Kafka
je tokom života bio anonimac, ali slavu je smatrao nebitnom. Ipak, stekao ju je
ubrzo nakon smrti.
